Pčela

Pčele su kukci koji lete,a poznate su po tome što imaju ulogu oprašivanja, proizvodnji meda i pčelinjeg voska.Postoji 20 000 poznatih vrsta pčela.Nalaze se na svim kontinentima osim na Antartiku.
Pčela imaju dug nos i on im omogućava da dođu do nektra iz cvijeća.
Antene kod pčela se sastoje od 13 segmenata kod mužijaka i 12 kod ženki.
Pčela imaju dva para krila,a zadnj par je manji od prednjih.
Kao što sam već rekla postoje hiljade vrsta i podvrsta  pčela,pa se odatle zna da su njihovi životi i navike međusobno
razlikuju.Najvjerovatnije je svima zanimljivo kako pčele proizvode med i kako društvene pčele organizuju život u svojoj zajednici.
Da bi pčela mogla da proizvede med,ona prvo mora da obiđe sve cvjetove i pije njihov nektar i stavlja ga u svoju vrećicu (matičnjak).Ta vrećica je sastavni dio pčelinog tijela,nalazi se u prednjem dijelu stomaka,ali je u potpunosti odvojena od njega.

Šećer koji je sastavni dio nektra(koji je uzet sa cvjetova)hemijski se mjenja,još dok se nalazi u vrećici pčele,i to predstavlja prvu etapu u nastanku meda.
Prije nego što se nektar obradom pretvori u med,pčela prvo iz njega uklanja najveći dio vode pomoću procesa isparavanja.Med koji pčele unose u sače i tamo ga spremaju(on je toliko ispario da gotovo i ne sadrži vodu),i on se može održati skoro vječno,za razliku od onog što ga proizede bumbar.
Bumbar u mednim lončićima drži med,koji je još uvjek u tekućem stanju,pa im se brzo ukiseli.

Da bi postojala matica(kraljica pčela)prvo mora da postoji zajednica pčela.Postoje vrste pčela koje ne žive u društvenoj zajednici obiteljskog tipa,a postoje i vrste koje žive pjedinačno ili individualno.Te pčele se nazivaju solitarne i kod njih se razlikuju samo mužijak i ženka za oplođivanje.
Pčele koje žive u društvenoj zajednici (koje su poznate kao društvene pčele),one u svom sastavu imaju i pčele radilice.Radilice su ženke pčela koje ne nose jaja.Tako u društvenoj zajednici domaćih pčela postoje radilice,trutovi (mužijak) i samo jedna ženka koja polaže jaja,koja je majka cijele te kolonije,a poznata je pod imenom matica (kraljica pčela).
Zajednica pčela razvija se u jesen,a jdini zadatak matice je da cijele sezone nosi jaja.

Kod društvenih pčela matica izleže jaja ali se ne brine o njihovoj daljoj sudbini.Ona dnevno može da položi i 1 500 jaja,a u toku jedne sezone oko 250 000 jaja.
Ona polaže oplođena jaja iz kojih nastaju radilice ili matice,ali to zavisi od potrbi zajednice.Jaja koja nisu oplođena razvijaju se u trutove,a trutovi se odstranjuju kada obave oplodnju.
Mlade matice se odgajaju u posebni matičnjacima.
Prije nego što se mlade matice izlegu,stara matica sa jednom polovinom radilica stvara novu zajednicu.
Prva mlada matica koja je sposobna za život,sa svojom bodljom ubija svoje sestre (nesuđene matice),  kao jedina preživjela postaje kraljica pčela.
Pčele imaju urođenu sposobnost prilagođavanja čak i u surovim klimatskim uvjetima.
Njihova društvena organizacija je efikasna i složena.u košnici u kojoj pčele žive,radilice precizno održavaju temperaturu od 32°C u dijelu gdje se razvijaju mlade pčele.Kada je zimsko vreme,temperatura u košnici ne smije biti manja od -7°C.Med koji se nalazi u košnici u toku zimski dana služi za prehranu pčela ali i kao gorivo.Pčele raspolažu urođenom sposobnšću sprečavanja pada temperature,na taj način što povećavaju potrošnju meda.